Generičke usluge u oblaku, koje su prilično uniformne za sve korisnike, predstavljaju tek osnovnu, čak prilično primitivnu ponudu usluga u oblaku. Napredan koncept pristupa korisniku i njegovim problemima je drugačiji – treba pažljivo proučiti zahteve korisnika (uglavnom i pomoći da se oni formulišu) i potpuno se prilagoditi njegovim potrebama u funkcionalnom i ekonomskom smislu. Koliko je taj pristup složen i zahteva potpunu posvećenost korisniku najbolje se vidi iz liste servisa koje je neophodno realizovati. S druge strane, ovaj pristup pokazuje i raznovrsne mogućnosti primene, u zavisnosti od potreba potencijalnih korisnika. Na prvom mestu, tu je iznajmljivanje celokupne IT infrastrukture u oblaku. Tada korisnik sve IT operacije, kao i rast i razvoj svoje infrastrukture, prepušta isporučiocu usluga. Negde uz ovaj pristup nalazi se iznajmljivanje jedne ili više pojedinačnih virtuelnih mašina, koje predstavljaju osnovni servis u oblaku, od kojeg je sve i počelo, a danas je tu da zadovolji potrebe manjih kompanija i projekata.
Skladištenje podataka u oblaku može biti i zaseban servis koji se koristi uz tradicionalnu infrastrukturu, a uvek je tu u slučaju iznajmljivanja IT infrastrukture i/ili virtuelnih mašina u oblaku. Pored upotrebe za skladištenje radnih verzija podataka, može se koristiti i kao bekap. Oblak je za ove potrebe idealno mesto, jer je jeftin i pouzdan, a pri tom udaljen od fizičke lokacije korisnika i tako otporniji na katastrofalne situacije. Pri tom se mogu implementirati dodatne mere zaštite (enkripcija podataka), koje kopije podataka u oblaku čine potpuno nečitljivim neovlašćenim licima.
Korak iznad “prostog” čuvanja podataka je njihovo arhiviranje, koje obuhvata i specijalizovani aplikativni softver neophodan za izgradnju, administraciju, pretraživanje i održavanje arhive. U zavisnosti od načina implementacije, ovaj aspekt postaje i kompletno rešenje za ponudu softvera kao usluge.
Specijalizovane potrebe
Oblak je idealno okruženje za razvoj i testiranje softvera. Isporučioci aplikativnog softvera korišćenjem usluga u oblaku mogu svoj sofver postaviti, unapred pripremljen i podešen, nadohvat ruke korisnika. Korisnik, s druge strane, ne remeteći sopstvenu IT infrastrukturu i ne gubeći vreme na instalaciju (koja može biti vrlo zahtevna), može odmah pristupiti testiranju funkcionalnosti aplikacije, vršiti stres-testove, obučavati krajnje korisnike…
Slično prethodnom slučaju, oblak je idealno okruženje za dokazivanje opravdanosti nekog rešenja ili tehnologije, zato što omogućava da se različita rešenja isprobaju na brži, efikasniji i ekonomičniji način, a u okruženju koje može biti identično onom u kojem bi na kraju to rešenje i radilo.
Računarski oblak je idealno okruženje i za paketnu obradu podataka. Ovaj tip obrade znači angažovanje resursa za računanje i skladištenje u kraćim predvidivim intervalima. U tradicionalnom okruženju ta obrada bi uvek išla svojim tempom, u zavisnosti od nabavljenih resursa. U računarskom oblaku situacija se bitno menja, jer je moguće po potrebi angažovati dodatne resurse, kako za veće količine podataka, tako i za njihovu bržu obradu. Pri tom je, kao i svi ostali resursi cloud sistema, taj dodatni angažman resursa privremenog karaktera i prekida se čim za njim prestane potreba.
Ka krajnjim korisnicima
Savremeno preduzeće sve više svojih aplikacija/servisa okreće ka spoljnim korisnicima. Ti servisi se zbog dodatne zaštite kritičnih produkcionih aplikacija korisnika izmeštaju u posebno zaštićenu zonu (DMZ) i odatle se otvaraju ka spoljnim korisnicima. Usluge računarskog oblaka omogućavaju još bolju izolaciju nego sopstvena DMZ korisnika, te su ove spoljašnje usluge idealni kandidati za migraciju u oblak. Pri tom se između privatnog oblaka korisnika i javnog oblaka uspostavlja siguran (kriptovan) kanal, koji omogućava da DMZ usluge pristupe unutrašnjim servisima korisnika iz kojih crpu podatke za rad.
Hostovanje prezentacija i portala u cloud okruženju je tradicionalno najzastupljeniji vid Internet usluga i pored uobičajenog načina isporuke, preko Internet provajdera, oblak pruža dodatne mogućnosti da se ove usluge pružaju bezbedno i jeftino.
Navedenim primerima mogli bismo dodati čitav niz inovativnih usluga, ali je i ovo dovoljno da se ilustruje potencijal infrastrukture oblaka i nove mogućnosti koje se otvaraju svim kategorijama korisnika. Pored navedenog, korisnik sopstvenu virtuelizovanu IT infrastrukturu može proširiti uslugama iz oblaka i tako stvoriti flaksibilnu i ekonomičnu platformu za podršku poslovanju.
Oporavak od katastrofe
Pored čuvanja udaljenih kopija podataka, računarski oblak korisniku omogućava da pokrene postupak oporavka u predviđenim intervalima (na primer, kvartalno), izvede planirani oporavak i o tome sačini izveštaj, koji bi osim interno bio validan i za spoljne činioce, kao što su revizorske kuće ili, na primer, Narodna banka Srbije. Na taj način korisnik bi bio spreman za mogući incident sa velikom verovatnoćom uspešnog očuvanja kontinuiteta poslovanja.
0 komentara